Prva pravila velikog rukometa sastavili su i 29.10.1917. godine objavili Njemci Max Heiser, Karl Schelenz i Erich Konigh.
Prva medjunarodna utakmica u velikom rukometu muških ekipa odigrana je 13.09.1925 u Njemačkoj izmedju reprezentacija radničkih, gimnastikih i sportskih saveza Nemačke i Belgije. Utakmica je završena rezultatom 12:2.
Prva medjunarodna utakmica ženskih ekipa odigrana je 07.09.1930 u Pragu. Sastale su se reprezentacije Austrije i Nemačke, a trijumfovala je Austrija rezultatom 5:4.
Prvo svetsko prvenstvo u velikom rukometu održano je od 7. do 10. jula 1938. godine u Njemačkoj. Na prvenstvu su učestvovale sledeće reprezentacije: Nemačka, Švajcarska, Madjarska, Švedska, Rumunija, Čehoslovačka, Poljska, Danska, Holandija i Luksemburg. Ukupno je održano sedam svijetskih prvenstava u velikom rukometu. Jugoslavija je učestvovala samo jednom, 1955. godine u Nemačkoj i osvojila je peto mesto.
Olimpijski turnir u velikom rukometu održan je samo jednom i to na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu. Pobednik turnira je bila reprezentacija Nemačke, koja je u finalu savladala Švajcarsku 10:6.
***KRATAK PREGLED RAZVOJA RUKOMETA***
Kroz istoriju je postojalo mnogo igara koje su bile vrlo slične današnjem rukometu: haandbool (Danska), hazena (Češka), gandbol (Ukrajina), torball (Nemačka).
Prvo svetsko prvenstvo za muškarce održano je 5. i 6. februara 1938. godine u Berlinu uz učestvovanje četiri reprezentacije: Nemačka, Danska, Austrija i Švedska.
Prvo svetsko prvenstvo za žene održano je od 13. do 20. jula u Jugoslaviji. Na prvenstvu je učestvovalo devet reprezentacija: Čehoslovačka, Madjarska, Jugoslavija, Nemačka, Danska, Austrija, Poljska, Švedska i Rumunija.
Olimpijski turnir u rukometu održan je prvi put 1972. godine u Minhenu za muškarce, a 1976. godine u Montrealu za žene. Prema pravilima Medjunarodnog olimpijskog komiteta u završnom turniru moglo je učestvovati samo 12 reprezentacija u muškoj i šest u ženskoj konkurenciji.